za drugi razred

Mediji kao faktor odgoja

Mediji su neophodan faktor za funksionisanje jednog društva.
Mediji predstavljaju jedan od faktora odgoja, koji imaju neposredan uticaj u formiranju ili preoblikovanju čovjekova ponašanja, svijesti ili savjesti.
Mediji su pojam koji označava skup sredstava javnog informisanja,
U medije se ubrajaju: novine (printane i elektronske), časopisi, magazini, radio, tv, internet, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja i sl.
Obaveze muslimana prema sredstvima informisanja (medijima)
- musliman ima pravo i obavezu da prati i učestvuje u medije.
- musliman ima obavezu na pokoravanju i robovanju Uzvišenom Bogu, a ne medijima (medijskim ličnostima), posebno onima koji nude virtuelni, izmišljeni svijet koji čovjeka vode u područje beskorisnog, često bitno različitog od istinskih vrijednosti i prave realnosti.
Vidi sura Ahzab, 21 ajet nam govori ko nama treba biti primjer, pa Kur'an kaže: “Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu, i koji cesto Allaha spominje“.
-musliman ima obavezu na kritičko prosuđivanje informacija koje prati na medije i u realnim životnim situacijama. U donošenju odluka i ponašanju daje prednost Božijim uputama ili medijskim instrukcijama, da sami zaključite koje su posljedice manje i koji je izbor bolji. Vidi ajet 6, sura Hudžurat.

Za zadaću, ponavljati usvojeno i odgovarati na pitanja!
- Šta su mediji?
- Koje su obaveze muslimana prema medijima?
- Kako ti reagiraš na informacije koje čuješ (gledaš) iz medija o kojoj prethodno se ne slažeš?
- Prepisati prijevod kur'anskog ajeta: sura Hudžurat, ajet br. 6
- Na sljedeći čas vjeronauke ponijeti po jadan časopis, novine ili bilo što predstavlja medij.

Islam i muslimani u BiH

Prvi razred
Islam i muslimani u BiH
14.04.2010. godine

• Bosansko-hercegovački muslimani su domicilno stanovništvo koje je živjelo u BiH i prije dolaska osmanlija u naše krajeve. Još od XII st. na ovim prostorima širilo se bogumilsko učenje koje je od strane Katoličke i pravoslavne crkve smatrana heretičkim.
• Kolijevka bogomilstva je Bugarska, a osnivač ovog učenja je pop Bogumil.
• Tako je u Bosni nastala Bosanska crkva koje je u organizicionom smislu bila potpuno samostalna kako od katoličke tako i od pravoslane crkve.
• U proljeće 1463. godine turski sultan Mehmed Fatih II zauzeo je Jajce i tako Bosna ulazi u sastav Osmnaskoga carstva. Tada je 36. hiljada porodica izlazilo pred sultana i javno izrazilo želju za prihvatanjem islama.
• Prema nekim izvorima, značajan faktor, za prihvatanjem islama, odigrale su sličnosti ranije religije u Bosni, Crkve bosanske sa islamom, kao što je: molitva pet puta na dan, post, neprihvatanje krsta, skromne bogomolje, zabrana ikona, osuđivali su pijenje alkoola….
• Prema evropskim izvorima već početkom XVII stoljeća tri četvrtine stanovništva u BiH bilo je muslimansko.
• Iz svega navedenog može se zaključiti da su bh muslimani starosjedioci ove zemlje. Svojevoljno su napustili bogumilsku vjeru i prigrlili islam. Oduvijek su živjeli na ovim prostorima i nepokoljebljivo branili BiH od svih vanjskih nasrtaja i unutarnjih pokušaja njenog razaranja. Bosanski muslimani kao narod imaju svoje nacionalno ime Bošnjaci. Bošnjaci su danas ključni faktor opstanka i razvoja BiH.
• Danas muslimani kao krovnu instituciju koja brine o njima imaju Islamska zajednica koja je u organizacionom smislu odvojena od države.